Ontologija: Biti, a ne ne-biti, što to znači?

Sadržaj

Predgovor: Ontologija radosti Miljenka Belića (Daniel Miščin) 9
Bibliografija radova Miljenka Belića 13

ONTOLOGIJA
Sto proučava ontologija? 23
Prvi put rješenju problema bitka: Parmenidov problem i njegovo
rješenje 24
\\.O\\0: Parmenidov a problematika 24
2. DIO: Metafizička promatranja kojima se ήεΐανα Parmenidova
problematika 34

1. TRAKTAT Ο ZBIUNOSTII MOGUĆNOSTI (DE ACTU ET POTENTIA) 34
1. teza: U bićima ο kojima nam govori naše vanjsko ili nutarnje
iskustvo, možemo prepoznati njihove nutarnje komponente —
zbiljnost i mogućnost. 34
2. teza: Nauka ο mogućnosti i zbiljnosti pomaže razumjeti nešto od
onoga što znači biće, stvoreno ili Nestvoreno. 39
3. teza: Bit i bitak — essentia et esse (exsistentia) — kao mogućnost i
zbiljnost unutar stvorena bića. 42
4. teza: Nauka ο mogućnosti i zbiljnosti obrazlaže kako su moguća
mnoga bića iste vrste. 53

2. TRAKTAT Ο ANALOGIJI BIĆA 55
5. teza: Neovisno ο teodicejskim pitanjima možemo i moramo govoriti ο
analogiji bića. 57
6. teza: Nauka ο analogiji bića pomaže u razumijevanju nazočnosti
Boga u stvorenjima i stvorenja u Bogu. 67

3. DIO: Dopunski traktati 74
1. TRAKTAT Ο MOGUĆIM BIĆIMA 74
7. teza: Božja bit posljednji je temelj mogućnosti mogućih bića. Ta su
bića zato moguća, jer su neka slika Božje biti. Božji stvaralački
razum izriče pojedinačne konkretne mogućnosti. 74
2. TRAKTAT Ο KATEGORIJAMA 80
8. teza: Supstancija i akcidenti jesu stvarnost. 85
9 teza: Relacije su ontička stvarnost. 98
3. TRAKTAT Ο UZROCIMA 101
10. teza: Nema takve stvarnosti koja ne bi imala svoga »razloga
bivstvovanja«, i zato je sve ili »a se«, ili »ab alio«. 105
11. teza: Sastavljeno biće nije samo sebi razlog bivstvovanja. 110
12. teza: Kontingcntno biće ne može bivstvovati bez proizvodnog
uzroka. 116
13. teza: Proizvodni uzrok ne može djelovati osim pod vodstvom
svršnog uzroka. 122
Osvrt na prvi put prema rješenju problema bitka 137
Drugi put prema rješenju problema bitka: dobrota bitka 138
14. teza: Biće, tim samim što je biće, jest dobro. 143
Treći put prema rješenju problema bitka: veza bivstvovanja s
razumom. 149
15. teza: Biće, tim samim što je biće, jest ontološki istinito. 149
Četvrti put prema rješenju problema bitka: jednost bića 159
16. teza: Biće, tim samim što je biće, jest transcendentalno jedno. 164
Peti put prema rješenju problema bitka: dinamičnost bića 166
17. teza: Biće, tim samim što je biće, jest dinamićno. 166
Zaključni osvrt na cijelu ontologiju 171

BITI ILI NE-BITI — U SVJETLU ANALOGIJE BIĆA
Uvod 177
PRVI DIO: Činjenica analognog spoznavanja i njeno onto-logičko
opravdanje 179
I. ČLANAK: UVODNI SUSRET S ČINJENICOM ANALOGIJE 179
1. Analogan-ne-vlastit pojam (conceptus analogus-non-proprius) 179
2. Analogan-ne-jcdnoznačan pojam (conceptus analogus-nonunivocus) 180
3. Što čovjeku daje analogna spoznaja 182
II. ČLANAK: ISTOSTI RAZLIKA 182
1. Činjenica istosti i razlike unutar jednog te istog pojmovnog sadržaja 184
2. Dvovrsni instrumentarij čovjekova uma 184
3. Uvjeti za valjanost takve spoznaje 189
III. ČLANAK: ZAGONETNI GLAGOL »BITI« 190
1. Glagol »biti« u čovjekovu susretu sa stvarnošću 190
2. »Biti« — to je afirmacija; gdje se ona pojavljuje 193
3. »Biti« — izriče se\'na zaseban način i vrlo precizan do u suptilnosti 194
IV. ČLANAK: OPRAVDANOST ANALOGNOG SPOZNAVANJA 197
1. Isti razlozi koji pokazuju valjanost čovjekove spoznaje, opravdavaju,
pa i »a fortiori« analognu spoznaju 197
2. Valjanost analogne spoznaje refleksno je sigurna neovisno ο
teodicejskim pitanjima 199
DRUGI DIO: Onto-teo-logička razmišljanja u svjetlu analogije bića 201
I. ČLANAK: »NEPLIVAČI« I »STIJENA« 201
1. Iz Aristotelove Metafizike, knjiga XII., poglavlje 6, 1071 b 19-22 s
kontekstom: tekst i prijevod 201
2. Parafraza i daljna razradba toga teksta 204
II. ČLANAK: SAMO »DA!« — ŠTO TO ZNAČI? 206
1. Ontičnost toga »da!« 206
2. Osobine toga »da!« prema razradbi Aristotela i svetog Tome 207
III. ČLANAK: BIĆE — PO KOME? 212
1. »Blok neplivača« 212
2. U samom »biti« kao takvom 216
3. Razlika od panteizma; participacija 219
4. Dobre i manje dobre stilizacije 221
5. Dokle glagol »biti« dosiže svojom vlastitom analognošću 222
IV. ČLANAK: JOŠ NEKI VIDICI Ο NAZOČNOSTI PRA-BIĆA U
OSTALIM BIĆIMA 224
1. Bog nije suparnik ili takmac ostalim bićima, nego »duša njihove
duše«; »terminus virtualiter transiens Actus Divini entative
immanentis« 224
2. Parmenid, Pseudo-Dionizije, Augustin, Toma 229
3. Onto-teo-logija 230
I n d e x n o m i n u m e t r e r um 233