Jezik u Bosni i Hercegovini

S. Mønnesland, Predgovor, str. 7–8.

1. DIJALEKATSKA SLIKA

D. Brozović, Mjesto bosanskohercegovačkih govora u štokavskome narječju, str. 10–13.

S. Halilović, Bosanskohercegovački govori, str. 15–51.

N. Valjevac, Dijalekatska leksika, str. 53–69.

S. Halilović, Bosanskohercegovački govori i nacionalna pripadnost, str. 71–77.

2. SREDNJI VIJEK – KORIJENI PISMENOSTI

J. Jurić-Kappel, Književni jezik u srednjovjekovnoj Bosni, str. 81–104 (+ I–XX).

3. JEZIK USMENOG STVARALAŠTVA

L. Nakaš, Jezik usmenog stvaralaštva Bošnjaka, str. 107–130.

M. Dragić, Jezik usmenog stvaralaštva Hrvata, str. 131–145.

S. Tanasić, Neke jezičke osobine srpskih narodnih pjesama iz BiH, str. 147–157 (+ XXIII–XXX).

4. OSMANSKO DOBA: PREDSTANDARDNI TOKOVI

L. Nakaš, Kulturne prilike Bošnjaka u osmanskom periodu, str. 161–173.

H. Vajzović, Alhamijado književnost, str. 175–215 (+ XXXI–XLIV).

A. Peco, Jezik pisama begova istočne Hercegovine i Bosanske Krajine, str. 217–226 (+ XLV–L).

I. Pranjković, Jezik bosanskih franjevaca, str. 227–258 (+ LI–LXXII).

M. Okuka, Književni jezici bosanskih Srba, str. 259–300 (+ LXXIII–LXXXVI).

5. AUSTROUGARSKO DOBA: PREMA ZAJEDNIČKOM STANDARDU (1878–1918)

G.-D. Nehring, Razvoj standardnog jezika u za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, str. 303–319.

M. Šator, Jezička politika u vrijeme Austro-Ugarske, str. 321–344 (+ LXXXVII–LXXXVIII).

S. Tanasić, Jezik štampe do 1918. godine, str. 345–364 (+ LXXXIX–CII).

G.-D. Nehring, O jeziku administracije za vrijeme Austro-Ugarske, str. 365–375.

I. Čedić, Jezik pisaca devetnaestog vijeka, str. 377–404 (+ CIX–CX).

6. U OKVIRIMA SRPSKE I/ILI HRVATSKE STANDARDIZACIJE (1918 – oko 1990)

M. Šipka, Standardni jezik i jezička politika 1918–1970, str. 407–434.

J. Baotić, Književnojezička politika 1970–1990. – borba za zajedništvo i ravnopravnost, str. 435–477.

7. RASLOJAVANJE NA NACIONALNE STANDARDE (1990–)

S. Mønnesland, Od zajedničkog standarda do trostandardne situacije, str. 481–524 (+ CXI–CXIV).

H. Vajzović, Savremena jezička situacija – komunikativna i simbolička funkcija jezika, str. 525–539.

8. JEZICI NACIONALNIH MANJINA

M. Šipka, Jezičke manjine, str. 543–551.

M. Nezirović, Jevrejskošpanjolski jezik bosanskih Sefarda, str. 553–585 (+ CXV–CXVIII).

S. Mønnesland, Jezik bosanskohercegovačkih Roma, str. 587–600 (+ CXIX–CXX).

PODACI O AUTORIMA, str. 603–608.

KAZALO IMENA, str. 609–639.